JPEG

JPEG (Joint Photographic Experts Group), ime dolazi ravno iz imena vijeća koje je sastavilo taj standard, a predstavlja način kompresije koji najbolje djeluje na slike s puno boja ili slike sastavljene od nivoa sive boje, koje prikazuju scene iz stvarnog svijeta. Dobar je za fotografije, ali nije baš uspješan pri kompresiji jednostavnih crtanih slika ili linija, ima problema s oštrim rubovima. Služi isključivo za kompresiju mirnih slika.
Napravljen je tako da koristi nesavršenosti ljudskog oka, odnosno činjenicu da se okom bolje primjećuju male razlike u svjetlini nego u boji. Ova činjenica može stvarati izvjesne probleme, ako slike obrađene na ovaj način ne analizira čovjek nego mašina.
Važna osobina  JPEG metode je u mogućnosti traženja kompromisa između veličine slike i njenog kvaliteta. Da bi bio dobar kvalitet, slike se ne mogu mnogo kompresovati, ali ako nam nije jako važan kvalitet možemo postići visok stepen kompresije. Postoji još jedna važna činjenica vezana za kvalitet slike. Možemo birati između kvaliteta slike i brzine dekodovanja, koristiti manje tačne aproksimacije, ali zato jako brze i obrnuto.

Posmatrajući slike iz stvarnog života JPEG gubi puno manje informacija nego GIF, koji predstavlja također jednu metodu kompresije slika. Jedini pravi nedostatak JPEG-a sastoji se od toga da svaki put kada kompresujemo i ponovo dekompresujemo sliku gubimo sve više informacija. Vrlo je važno ograničiti broj kompresija i dekompresija između početne i završne verzije slike. Postoje neke operacije, rotacija za 90 stepeni, koje se mogu izvesti, uz neka ograničenja u veličini slike, bez dekompresije slike.