Standardizovani formati za kompresiju slike

JPEG (Joint Photographic Experts Group), ime dolazi ravno iz imena vijeća koje je sastavilo taj standard, a predstavlja način kompresije koji najbolje djeluje na slike s puno boja ili slike sastavljene od nivoa sive boje, koje prikazuju scene iz stvarnog svijeta. Dobar je za fotografije, ali nije baš uspješan pri kompresiji jednostavnih crtanih slika ili linija, ima problema s oštrim rubovima. Služi isključivo za kompresiju mirnih slika.
Napravljen je tako da koristi nesavršenosti ljudskog oka, odnosno činjenicu da se okom bolje primjećuju male razlike u svjetlini nego u boji. Ova činjenica može stvarati izvjesne probleme, ako slike obrađene na ovaj način ne analizira čovjek nego mašina.
Važna osobina  JPEG metode je u mogućnosti traženja kompromisa između veličine slike i njenog kvaliteta. Da bi bio dobar kvalitet, slike se ne mogu mnogo kompresovati, ali ako nam nije jako važan kvalitet možemo postići visok stepen kompresije. Postoji još jedna važna činjenica vezana za kvalitet slike. Možemo birati između kvaliteta slike i brzine dekodovanja, koristiti manje tačne aproksimacije, ali zato jako brze i obrnuto.
Posmatrajući slike iz stvarnog života JPEG gubi puno manje informacija nego GIF, koji predstavlja također jednu metodu kompresije slika. Jedini pravi nedostatak JPEG-a sastoji se od toga da svaki put kada kompresujemo i ponovo dekompresujemo sliku gubimo sve više informacija. Vrlo je važno ograničiti broj kompresija i dekompresija između početne i završne verzije slike. Postoje neke operacije, rotacija za 90° , koje se mogu izvesti, uz neka ograničenja u veličini slike, bez dekompresije slike.
Posmatrajući GIF možemo zaključiti da postoje izvjesne primjene u kojima daje bolje rezultate ne samo u kvalitetu nego i odnosu početne i kompresovane slike. Takve primjene odnose se na slike koje sadrže samo nekoliko različitih boja, kao što su nacrtane linije ili jednostavne crtane slike. Crno-bijele slike ne bi se smjele pretvarati u JPEG format, potrebno je barem 16 sivih nivoa da bi to imalo smisla.
JPEG može osigurati kompresiju 20:1 sa svim bojama bez vidljivih gubitaka informacija. Nekompresovani podaci su veličine 24 bita po pixelu. Kompresija od 30:1 do 50:1 moguća je uz manje i srednje gubitke dok je, za primjene u kojima nije jako važan kvalitet, moguće postići kompresiju i 100:1.
Početna, ne kompresovana slika, za GIF format mora biti veličine 8 bita po pixelu. Može se osigurati kompresija 3:1, a uz neke dodatne operacije i 5:1.
Osnovni JPEG format sprema se kao jedan prelaz preko slike od vrha do dna. PROGRESIVNI JPEG podijeljen je u nekoliko prelaza preko slike. Prvi prelaz daje sliku vrlo lošeg kvaliteta, ali zauzima vrlo malo mjesta, sledeći postupno poboljšavaju kvalitet slike. Prednost ovog načina je u tome, što se slika može vidjeti odmah nakon prenosa, u početku lošijeg kvaliteta, ali s vremenom kako stižu novi podaci kvalitet se popravlja. Ovaj način našao je svoju primjenu kroz popularnost World Wide Web-a i njegovih pretraživača, koji rade sa sporim modemskim vezama.

LOSSLESS JPEG je potpuno drugačiji princip od osnovnog JPEG-a, a najznačajnija prednost mu je garancija istovjetnosti svih bitova deompresovane i originalne slike. Može izvršiti kompresiju podataka sa svim bojama u odnosu 2:1, a upotrebljiv je isključivo na slike sa kontinualnim prelazima boja.
Danas postoji i novi stanadard nazvan JPEG-LS koji omogućava veći nivo kompresije, također bez gubitaka, ali je još uvijek puno lošiji, po odnosu originalne i kompresovane slike, od osnovnog JPEG-a.
MPEG je standard za kompresiju pomičnih slika odnosno videa ("motion picture compression"). Upotrebljava slične tehnike kao JPEG. Koristi se činjenicom da su slike, koje slijede jedna za drugom, a dio su nekog videa, u mnogočemu slične. Nedostaci se sastoje u tome što je potrebno puno proračuna za generisanje kompresovane sekvence, vrlo je teško editovati MPEG sekvencu na nivou pojedine sličice.
Vrlo često pojavljuje se M-JPEG, koji je vrlo popularan za editovanje videa, ali je problem što nije definisan kao standard.
Postoji čitav niz korisničkih programa koji omogućavaju gledanje slika, neki od njih su:
X WINDOWS odličan za gledanje JPEG, GIF i dr. , može raditi konverzije između različitih formata, te neke jednostavnije transformacije sa slikama.
WinJPEG prikazuje i vrši konverziju JPEG, GIF, TIFF, BMP. Sadrži funkcije poput podešavanja boja i " slideshow"w-a ".
ACDsee je brz, dobar za JPEG, GIF, PNG , i dr. Nije moguće vršiti editovanje slika niti konverzije formata.