CRVENE OČI NA SLICI
INDEX UZROCI POSLJEDICE RJESENJE SLIKE AUTOR KOMENTARI LITERATURA

 

UZROCI POJAVE CRVENIH OČIJU NA SLICI

Ako ste prilikom fotografiranja ikad upotrijebili bljeskalicu, po svoj ste prilici primijetili da se oči ljudi na slici doimaju crvenima. Ta se pojava naziva efekt crvenih očiju, a rezultat je odbijanja svjetlosti bljeskalice od mrežnice.

FOTOS

Učinak crvenih očiju:

Ljudsko oko fotografi vole uspoređivati s objektivom. Digitalizacija u fotografiji je dovela do još veće usporedivosti objektiva s lećama (prednjim dijelom oka, lećom) i blendom (zjenicom ili irisom), sa senzorom (mrežnica ili retina), prijenosom podataka (optički živac) i procesiranjem podataka, gledanjem slike na TFT ekranu (u mozgu s našim psihološkim poimanjem slike). Cjelokupni proces jako zavisi o pravilnom radu objektiva (greške leće), prijenosa podataka (optičkom živcu) te naravno razumijevanja što vidimo kod dolaska podataka u naš centar za vid (mozak).
OKO
Oko za fotografa ima još jednu veliku grešku. U normalno pogledu na motiv, naša blenda (zjenica, iris) koja je ispred leće u oku se zadovoljavajuće brzo zatvara i otvara obzirom na svjetlosne uvjete. Kada ipak fotograf kod fotografiranja osobe u slabijim svjetlosnim uvjetima koristi dodatni svjetlosni izvor (bljeskalicu), brzina jake svjetlosti iz bljeskalice je prevelika da bi se naša blenda (iris) uopće odazvala i u nekoliko tisućinki zatvorila. I zašto nema reakcije? Jaki tok svjetlosti ide najprije kroz otvorenu zjenicu, te potom na mrežnicu i iz nje po živcu u vaš centar za vid koji pošalje podatke natrag da se zjenica zatvori. Tako imamo u slučaju da smo u prostoru s malo svjetlosti i da uopće vidimo okolinu, jako otvorenu zjenicu. Tako imamo kod trenutnog ulaska jakog i brzog svjetlosnog toka iz bljeskalice koji traje približno 1/10,000 sek još uvijek u cijelosti otvorenu zjenicu. Ona se zatvori kad bljesak već završi. Napravite pokus s ogledalom. Imajte samo toliko svjetlosti da vidite svoje oko, odnosno otvorenost zjenice. Tada upalite svjetlo. Vidjet ćete kako se vrlo sporo zjenica odaziva i zatvara.
2

Kada fotografiramo osobe sa svijetlim očima do efekta crvenih očiju će doći brže.

Kada fotografiramo portret kod dnevne svjetlosti, koristimo bljeskalicu za doosvjetljavanje dijelova u sjeni. U tom slučaju zbog zatvorenih zjenica ne dolazi do efekta.

Kada fotografirate po noći bez visoko dignute dodatne bljeskalice neće ići. Kompaktne kamere će nam vrlo brzo zapisati crvene točke.

Odbijena svjetlost od očne mrežnice i iz otvorenog oka neposredno prenesena na senzor. Jaka odbijena svjetlost iz mrežnice nije bijela kao iz bljeskalice jer je dio svjetlosnog spektra uhvaćen (apsorbiran) i slika nam pokazuje efekt crvenih očiju.

Usprkos predbljeskovima, kod kompaktne kamere je došlo do efekta crvenih očiju. Trebat će koristiti program za uklanjanje efekta.
6

U fotokameri prije fotografiranja u tamnim prostorima uključite bljeskalicu u način rada s predbljeskovima ili doosvjetljavanja ako kamera koristi manju lampicu za doosvjetljavanje.

Efekt crvenih očiju se tako pojavi kada se jaka neposredna bijela svijetlost iz bljeskalice, koja je kod skoro svih kompaktnih kamera vrlo blizu optičke osi objektiva, vrati kroz objektiv na senzor. Tada se vraćen crveni spektar (drugi je u doticaju s mrežnicom apsorbiran) pokaže i na fotografiji.

Već do sada zapisani podaci nam ukazuju na prva rješenja. Oko (točnije iris, odnosno blenda oka) ne smije biti jako otvoreno, što znači da mora još prije bljeska više svjetlosti ulaziti u oko da centar za vid zatvori iris prije okidanja i efekt crvenih očiju će biti poništen. Odnosno svjetlost koja će ući u otvoreno oko ne smije biti u optičkoj ravnini centra objektiva i oštra neposredna svjetlost neće iscrtati kontrastne dobro vidljive crvene tačke.