podjela vodenih Žigova |
VIDLJIVI DIGITALNI VODENI ŽIG (visible digital watermark) |
Kao što sam naziv kaže, njihova prisutnost je vidljiva na označenom sadržaju. Upotreba vidljivih vodenih žigova je veoma rasprostranjena, pogotovo kada su u pitanju slike i video sadržaji. Svrha vidljivog vodenog žiga je da jasno naznači da je sadržaj zaštićen i da onemogući njegovo korištenje bez dozvole autora sadržaja. Najčešće, vidljivi vodeni žig ima formu teksta, slike ili logo-a. Kako je njegova prisutnost vidljiva, ono u većoj ili manjoj mjeri narušava vizuelni izgled sadržaja, u zavisnosti da li je vodeni žig postavljen na bitnom dijelu (preko čitavog sadržaja) ili nebitnom dijelu sadržaja koji se štiti. |
|
| sl. 34 - watermark na "nebitnom" dijelu slike |
|
sl.35 - watermark na" bitnom" dijelu slike |
| Postavljanjem vodenog žiga na nebitnom dijelu sadržaja (npr. slike), dobijemo sliku kojoj izgled nije bitno narušen ali u tom slučaju jednostavnim isijecanjem žiga dobijemo sliku bez vodenog žiga sa svim bitnim dijelovima. Ako je vodeni žig postavljen preko cijelog sadržaja (npr. slike) on bitno narušava izgled slike, a njegovo isijecanje nema smisla. |
Nevidljivi digitalni vodeni žigovi (invisible digital watermark) |
Pod nevidljivi digitalnim vodenim žigom smatramo žigove koje čovjek ne može vidjeti bez odgovarajućeg softvera za detekciju vodenog žiga. Ova vrsta žiga je pogodna, jer može biti raspoređen duž cijelog sadržaja, čime je sadržaj zaštićen od isijecanja, a njegov izgled nije narušen. |
|
| sl.36 - originalna slika |
sl.37 - označena slika |
|
Vizuelno obje slike izgledaju jednako. Međutim na lijevoj strani se nalazi originalna slika dok je na desnoj strani sliku u koju je ubačen nevidljivi vodeni žig.
Upotreba vodenih žigova se može promatrati kao proces kombiniranja dviju informacija. Svaka informacija se može detektirati nezavisnim procesima. Prva informacija je digitalna prezentacija fotografije, muzike ili filma i vidljiva je ljudskom promatraču. Drugi dio je vodeni žig i on je vidljiv samo pomoću posebnog softvera. |
|
|
sl.38 - detekcija vodenog žiga |
Na slici je prikazan primjer detekcije prethodno ubačenog vodenog žiga na sliku pomoću softver-a "Icemark". Konkretno, u lijevom uglu je obavještenje da je na slici detektovan vodeni žig u formi teksta „leonardo“.
Nevidljivi vodeni žigovi su zasnovani na svojstvu ljudskog vizuelnog sistema, koji prilikom obrade slike odbacuje određene informacije. Poznato je da ljudsko oko bolje uočava niže frekfencije nego više, pa se informacija koja nosi vodeni žig nastoji smjestiti u oblast viših frekfencija. Prilikom izrade sistema za ubacivanje vodenog žiga, potrebno je poznavanje ljudskog vizuelnog sistema, kako bi se iskoristili njegova nedostatke i učinili što je moguće više vodeni žig nevidljivim.
|
Podjela prema vrsti digitalnog sadržaja |
Tehnika ubacivanja digitalnih vodenih žigova zavisi od vrste digitalnog sadržaja. U digitalnom svijetu vodeni žigovi su se najprije primjenjivali na tekstualne formate i fotografije. Kako su se pokazali kao dobar sistem zaštite počinju se promjenjivati i na mnoge druge digitalne sadržaje, tako da danas možemo naći primjenu vodenih žigova kod:
-tekstualnih formata (npr. Word i PDF.)
-slika (npr. JPG, BMP, PNG)
-audio formati (npr. mp3 nalazimo kod iTunes pjesama koje su označene sa watermark)
-video formati (npr. logo tv stanica koji se uočava najčešće u lijevom ili desnom gornjem uglu ekrana)
-3D modela
-kompjuterskih programa (npr. kod programa ASC raspored, za izradu rasporeda).
Ovdje bi mogli dodati još jednu vrstu digitalnog sadržaja tz. multimedija koja je kombinacija više prethodno navedenih digitalnih sadržaja, pa takvo označavanje može zahtijevati primjenu istovremeno više tehnika označavanja vodenih žigova. |
Podjela prema robusnosti (izdržljivosti): |
- Lomljiv (engl. fragile) vodeni žig smatramo žig, koji nije moguće detektirati nakon najmanje izmjene dokumenta. Primjenjuju se najčešće za otkrivanje izmjena dokumenata. Poželjno ih je implementirati tako da je moguće detektirati koji dio dokumenta je bio izmijenjen.
- Polu-lomljiv (engl. semi-fragile) vodeni žig smatramo žig koji je moguće detektirati nakon blagih izmjena dokumenata ali biva uništen pri težim izmjenama. Upravo zbog tog svojstva koriste se kada želimo detektirati da li je bilo težih izmjena.
- Izdržljiv (engl. robust) vodeni žig smatramo žig koji će biti detektiran nakon težih i lakših izmjena. Najčešće se koriste u aplikacijama za zaštitu autorskih prava te u aplikacijama za kontrolu prava pristupa.
|
Podjela prema enkripciji:
|
- Vodeni žig nazivamo kriptiranim ako je prije ugrađivanja u dokument korištena neka metoda enkripcije informacije (pomoću ključa) koja se ubacuje. Za dekodiranje žiga potreban je ključ. Primjenu ključa kod umetanja vodenog žiga vidljiva je na slici 38, gdje je kao ključ korišten niz "1234". Detekcija žiga nije moguća ukoliko se prije detekcije u polje key ne unese niz "1234".
- Žig je ne kriptiran, ako prije ugrađivanja u dokument nije korištenja neka od metoda enkripcije. U prethodno navedenom primjeru ubacivanja digitalnog vodenog žiga polje "key" može se ostaviti prazno tako da za detekciju vodenog žiga nije potrebno poznavanje ključa.
|
Podjela prema načinu ugrađivanja u dokument: |
- Spread spectrum je aditivna metoda, tj. dodajemo signal u frekvencijskoj domeni. Ovakav tip zaštite je srednje otporan na izmjene, ali ima i mali kapacitet zbog interferencije sa originalnim signalom.
- Kvantizacija je metoda kojom se signal dobiva postupkom kvantizacije. Kvantizaciju karakterizira slaba izdržljivost, ali veliki kapacitet za informacije jer ne interferira sa originalnim signalom.
- Amplitudna modulacija je metoda je aditivna metoda slična spread spectrumu, ali se modulacija signala vrši u vremenskoj domeni.
|
Podjela prema vrsti označavanja: |
- Slijepo označavanje (za detektiranje vodenog žiga nije potreban originalni (neoznačeni) digitalni sadržaj).
- Informirano označavanje (za detektiranje vodenog žiga potreban originalni (neoznačeni) digitalni sadržaj).
|
