Nauka koja se bavi proučavanjem kriptiranja i dekriptiranja podataka naziva se Kriptografija. Nasuprot Kriptografije postoji nauka koja se bavi analizom tj. razbijanju kriptiranih sadržaja, a naziva se Kriptoanaliza. Ove dvije nauke objedinjene u jednu nauku nazivamo zajedničkim imenom Kriptologija. Korijeni kriptografije su mnogo stariji od pojave digitalnih sadržaja. Poznato je da je Gaj Julije Cezar koristio kriptografiju za komunikaciju sa vojskovođama, tako što je pojedina slova u tekstu pomjerao za tri, četiri ili više mjesta u abecedi. Primjer abecede koja je pomjerena za 3 mjesta. Umjesto slova A, ispisuje se slovo D, Umjesto slova B, ispisuje se slovo E, itd.
Originalni tekst: A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Kriptirani tekst: D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z A B C |
Na slici je prikazan njemački uređaj za kriptografiju, pod popularnim nazivom "Enigma", koji se koristio u "Drugom svjetskom ratu". Kriptografski ključ se određuje položajem triju prstena koji se rotiraju.
Leone Batista, talijanski arhitekta je objavio prvu poznatu studiju o kriptografiji 1467 godine.
Kriptologija se razvijala i razvija sa ciljem da omogući čuvanje ili distribuciju određenih sadržaja, a da pri tome onemogući neovlašten pristup tom sadržaju. To se postiže odgovarajućim transformacijama teksta.
Transformacija izvornog teksta u šifriran tekst naziva se kriptiranje (eng. encryption). Kriptiranje se koristi kako bi se omogućilo da nijedan korisnik, osim korisnika kome je poruka namijenjena, ne može da sazna sadržaj poruke.
Kriptiranje izvornog teksta se obavlja pomoću određenog algoritma za kriptiranje. Postoji više različitih algoritama za kriptiranje koji kao ulazne podatke imaju izvorni tekst i ključ, koji obezbjeđuje tajnost podataka, dok kao izlazni podatak daje kriptirani tekst.Inverzni postupak od Kriptiranja, kojim se od kriptiranog teksta dobije originalni izvorni tekst nazivamo dekriptiranje. (eng. decryption)
Kriptografske algoritme možemo podijeliti u dvije grupe:
- Tajni algoritmi: sigurnost se zasniva na tajnosti algoritma.
- Algoritmi zasnovani na ključu: algoritam je javno poznat, a ključ se čuva u tajnosti.
Algoritmi za kriptiranje, zasnovani na ključu su više u upotrebi, a mogu se klasificirati u tri grupe:
- Simetrični - koristi se jedinstven ključ i za kriptiranje i za dekriptiranje.
- Asimetrični - postoje dva ključa (ključ za dekriptiranje se razlikuje od ključa kojim je sadržaj kriptiran).
- Hibridni - kombinacija su prethodna dva.
|
